Knjižnica

Strukovna škola, odnosno Škola učenika u privredi, dobila je svoju vlastitu knjižnicu tek 1950. zahvaljujući zalaganju tadašnjeg ravnatelja Balde Bana. Nabavljene su prve stručne i beletrističke knjige za potrebe učenika i nastavnika. U prvih pet godina fond broji 332 knjižne jedinice, od kojih je 167 za potrebe nastavnika.

Do početka sedamdesetih godina knjižnica se nalazila u zbornici. Desetak godina knjige su smještene u samo jednom ormaru, a u sljedećih deset godina nabavljena su još dva ormara i 280 knjiga, uglavnom stručnih i političkih. Od 1955. godine knjižnicu vodi nastavnik Milan Zdunić, profesor književnosti i geografije. Uvođenjem novog nastavnog plana i programa za stručne škole 1960. godine, nastavni proces povećava se kvantitativno i kvalitativno, što postaje izazov i zahtjev i za knjižnicu. Knjige dobivaju stručnu oznaku, odnosno klasificiraju se po sustavu UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija), prema kojemu su sveukupno ljudsko znanje i umjetnost podijeljeni u devet skupina kojima prethodi još jedna skupina za djela općeg karaktera. Najveći problem bio je prostor, odnosno nedostatak posebne prostorije, jer učenici prilikom posudbe u zbornici ometaju nastavnike, a nastavnici onemogućuju normalan rad knjižničara. Osim toga, prvih godina posudba knjiga obavljala se jednom tjedno, zatim dvaput tjedno, a tek od kraja šezdesetih godina svakodnevno, ali samo za vrijeme velikog odmora.

Na radnom mjestu knjižničara dugi niz godina, sve do kraja osamdesetih, izmjenjuju se uglavnom profesori hrvatskoga jezika i književnosti radi nadopune satnice. Iako nisu knjižničari po vokaciji, profesori uz veliki trud obavljaju posao koji se uglavnom svodi na posudbu knjiga (najviše lektire) koje nisu u potpunosti ostručene.

Od preseljenja u novu zgradu u Hebrangovoj 1987. godine, knjižnicu „dijele“ sve tri škole - Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola, Gimnazija Antuna Gustava Matoša i Srednja strukovna škola. Smještena je u prizemlju u učionici 49 veličine 53 m² s čitaoničkim dijelom u pregrađenom hodničkom prostoru. Nažalost, predknjižnični prostor potpuno je devastiran i dokinut u siječnju 1998. i nekoliko godina bio je samo ulazni prostor u knjižnicu. Kasnije je taj prostor pretvoren u učionicu Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole i knjižnica do danas ostaje bez čitaonice. Knjižničarka je profesorica hrvatskoga i njemačkog jezika Zlatka Močnik koja, prvih godina uz nastavu, taj posao obavlja sve do odlaska u mirovinu u prosincu 1999. godine. Prof. Močnik vodila je grupu slobodnih aktivnosti Prijatelj knjige, koja je sudjelovala u pripremanju tematskih izložbi, a u organizaciji školske knjižnice održavane su i književne večeri. Također, sve do mirovine, marljivo je prikupljala podatke i zapisivala događanja i zanimljivosti u školsku spomenicu te je uvelike je zaslužna za nastajanje mnogih stranica ove monografije.

KNJIŽNICA DANAS

Od 2000. godine u knjižnici za sve tri srednje škole radi diplomirana knjižničarka Vida Milek, profesorica engleskoga i talijanskog jezika. U listopadu 2003. Srednja strukovna škola zapošljava na puno radno vrijeme knjižničarku Irenu Šepl, profesoricu hrvatskoga jezika i književnosti i diplomiranu knjižničarku, a profesorica Milek ostaje knjižničarka ostalih dviju škola. Knjižnica tako više ne radi samo jednu smjenu, nego se radno vrijeme napokon produžuje na cjelodnevno. Od školske godine 2009./2010. Vida Milek ostaje knjižničarka Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole, a Dubravka Vida, profesorica povijesti i diplomirana knjižničarka postaje knjižničarka Gimnazije Antuna Gustava Matoša. Na tom radnom mjestu ostaje do školske godine 2013./2014. kada ju je zamijenila Nevenka Fresl, diplomirana novinarka i diplomirana knjižničarka.

Uz stalno stručno usavršavanje (sudjelovanje u radu Županijskog stručnog vijeća srednjoškolskih knjižničara, sudjelovanje u radu Proljetne škole za školske knjižničare, sudjelovanje na državnim skupovima, praćenje literature i sl.), knjižničarke obavljaju stručnu i tehničku obradu knjiga te nabavu, posudbu, otpis i reviziju građe, pomažu u pripremanju seminarskih i završnih radova, u prvim razredima održavaju satove razrednika „Upoznajmo knjižnicu“, a u završnima prezentaciju o pravilnom pisanju završnog rada. Održavaju i redovite radionice u svim razredima, razne prezentacije, radionice, kvizove, priređuju tematske i prigodne izložbe i organiziraju književne susrete i predavanja za učenike i nastavnike svih triju škola.

I dalje u istom prostoru, u učionici 49 pokraj zbornice Srednje strukovne škole, danas je smješteno oko osam tisuća knjiga. U postotcima knjižni fond sastoji se od 80% lektirnih djela, a preostalih 20% čini stručna literatura, priručnici, rječnici, leksikoni, beletristika, udžbenici i zavičajna zbirka. Neknjižnu građu čini dvadesetak naslova časopisa (Jezik, Napredak, Drvo znanja, Meridijani, National Geographic, Pro Pro, Marketing Up, Kamion&Bus, Majstor, Enter, Bug, Miš....), od kojih većina više ne izlazi, ali se čuvaju arhivno. Početkom ovog stoljeća formirane su Zavičajna zbirka i Zbirka rijetkih knjiga (tiskanih do 1950. godine), a ove školske godine Srednja strukovna škola formirala je zbirku stripova Stripoteku koju čini tridesetak doniranih zabavnih stripova te dvadesetak kupljenih vrijednih edukativnih stripova odabranih u suradnji s profesorima hrvatskoga jezika, a u skladu s novim kurikulom. Od 2007. godine cjelokupni knjižni fond informatiziran je u ZAKI-web informacijskom sustavu za školske i narodne knjižnice. Od 1. siječnja 2011. knjižnica koristi novi računalni program METELwin koji statistički obrađuje podatke i oni su u svakom trenutku dostupni.

Korisnici - učenici, nastavnici i ostali zaposlenici svih triju škola, odjednom mogu posuditi dvije knjige na rok od dvadeset dana. Referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici), kao i časopisi, mogu se koristiti u čitaonici ili posuditi na jedan nastavni dan ili tijekom vikenda.

Iako je knjižnica u posljednjih desetak godina maksimalno preuređena (okrečeni zidovi, nove zavjese, novi prostrani pult, računalna oprema, klima uređaj), najveći problem je pomanjkanje prostora, koji je nedostatan za potrebe oko 1200 učenika i oko 120 nastavnika svih triju škola. Knjižnica ima (pre)malu čitaonicu s osam radnih mjesta, dva radna stola i dva korisnička računala, u kojoj učenici mogu učiti, pisati zadaće, referate, prezentacije ili korisno provoditi slobodno vrijeme. Potrebe suvremenog knjižničarstva i nastavnog procesa danas daleko premašuju prostorne uvjete. Za sada ima dovoljno prostora za smještaj knjižnog fonda u slobodnom pristupu (lektira, stručne knjige, beletristika, udžbenici), no problem postaje smještaj zaštićenog fonda, odnosno nedostaju ormari za smještaj referentne zbirke, zavičajne zbirke, zbirke rijetkih knjiga, periodike, a od ove godine i stripova. Jedan od razloga zašto na policama ima dovoljno mjesta je redovni otpis neaktualne knjižne građe.

U školskoj godini 2006./2007. knjižnica je, zahvaljujući društvu Društva pedagoga tehničke kulture i informatike grada Samobora, dobila na korištenje jedno računalo za potrebe korisnika, što dodatno povećava potrebu za proširenjem prostora, odnosno za čitaonicom. Još jedno korisničko računalo donirala je knjižnici Gimnazija Antuna Gustava Matoša u školskoj godini 2014./2015., a od školske godine 2017./2018. knjižnica je informatički opremljenija novim računalom za bibliotečno poslovanje.

Od programa, susreta i radionica, intenziviranih tijekom posljednjih desetak godina, treba istaknuti projekt Igrajmo Držića, povodom 500. obljetnice rođenja Marina Držića, predstavljen na 21. proljetnoj školi školskih knjižničara Republike Hrvatske u svibnju 2009. u Zadru te projekt Danas ti čitam u sklopu Nacionalne kampanje I ja želim čitati, započet u školskoj godini 2017./2018., a u kojem su učenici nekoliko puta čitali osobama treće životne dobi, odnosno korisnicima Mikrodoma Crvenog križa Samobor. Knjižnica je 2. lipnja 2015. bila domaćin Međužupanijskog stručnog vijeća srednjoškolskih knjižničara 1., 2. i 21. županije te Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije. Nakon radnog dijela knjižničari su obišli kulturne znamenitosti i posjetili Galeriju „Prica“.

Svake godine knjižnica organizira predstavljanja knjiga i susrete s autorima, koje uvijek prate i prigodne izložbe. Do sada su gostovali naši sugrađani Mira Čebušnik, Ivanka Brekalo, Marijana Jaić, Milan Žegarac Peharnik, Ljubica Šego i Robert Koletić. Treba naglasiti susret s mladim Bornom Vujčićem koji je u travnju 2017. učenicima predstavio svoj roman o životu srednjoškolaca Nužno zlo, zatim predstavljanje priručnika Kako pisati esej na državnoj maturi dr. sc. Davora Piskača i promociju priručnika Školske knjige Bezbrižno na maturu. Organizirano je i nekoliko predavanja pripadnika 151. samoborske brigade o Domovinskom ratu, dramske radionice glumca Zvonka Zečevića, gostovanje Kazališta „Svarog“, a u travnju 2011. i Trogirska književna večer Pulci s juga u suradnji s kolegom iz Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole pjesnikom Ivanom Mlačićem.

Vrlo je bitna suradnja i projekti s Gradskom knjižnicom Samobor (književni susreti, satovi bibliotečnog poslovanja u GKS, projekt "Milan Lang" u studenome 2013. povodom 150. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti) te suradnja s Pučkim otvorenim učilištem Samobor (učenici su pisali ljubavne stihove i poruke koje su čitane na 25. pjesničkom susretu "Vrazova Ljubica" u rujnu 2015.). Posebno treba naglasiti organizaciju debate Knjiga ili ne(t) za maturante koju su u travnju 2016. proveli članovi Hrvatskog debatnog kluba.

U Mjesecu školskih knjižnica (listopad) i Mjesecu hrvatske knjige (listopad/studeni) knjižnica redovito organizira radionice učenja glagoljice Slovo znajući govorim i izrade straničnika, satove leksikologije uz radionice Pronađi riječ od A do Ž. Povodom Noći knjige (23. 4.), odnosno njene matineje u školama, knjižničarke organiziraju dijalektalni kviz Kaj da? Kaj ne? (Kak bi rekli naši stari) i radionicu za maturante Pronađi citate (Prepoznaj književno djelo) koje bi trebale postati tradicija i prepoznatljivost samoborske srednjoškolske knjižnice.

Najveći i najdugotrajniji posljednji „projekt“ knjižničarke Srednje strukovne škole je prikupljanje podataka i fotografija, pisanje i obrada teksta o povijesti škole, odnosno rad na školskoj monografiji "Srednja strukovna škola u Samoboru (1887. - 2019.): Među prvima nekad i danas" koja je predstavljena u Kinu Samobor 28. studenoga 2019.