Škola

O ŠKOLI

Srednja strukovna škola iz Samobora osnovana je 1887. godine, što ju svrstava među osamnaest najstarijih strukovnih škola u Republici Hrvatskoj. Prema tadašnjem kraljevskom Obrtnom zakonu, Šegrtske škole osnovane su u svakom mjestu koje je imalo više od 50 šegrta (naučnika). Strukovna škola postala je kamen zaglavni samoborskog obrtništva, po čemu je Samobor i prepoznatljiv na nacionalnoj razini.

Srednja strukovna je polivalentna škola koja obrazuje učenike u četiri sektora, u kojima se trenutačno školuje 491 učenik u 21 razrednom odjeljenju i u devet različitih zanimanja. U području elektrotehnike i računarstva, učenici se obrazuju u zanimanjima koja traju četiri godine tehničar za računalstvo i tehničar za mehatroniku, a u trogodišnjim zanimanjima po JMO sustavu za elektroinstalatere i elektromehaničare. U sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija su trogodišnja zanimanja po JMO-u instalater grijanja i klimatizacije i automehaničar, u području osobne, usluge zaštite i druge usluge su obrtnička zanimanja frizer i kozmetičar, a u sektoru promet i logistika obrazujemo vozače motornih vozila.

U neprekidnom radu više od 130 godina svjedodžbu srednje stručne spreme steklo je više od deset tisuća učenika, a od stvaranja samostalne Republike Hrvatske više od četiri tisuće učenika. Velika većina samoborskih obrtnika izašla je ispod "kabanice" strukovne škole, čak i planetarno poznati, a ujedno i najpoznatiji hrvatski poduzetnik Mate Rimac, inovator koji se s tehnikom i inovacijama upoznao baš u Srednjoj strukovnoj školi. Strukovnu školu završio je i dobitnik Zlatne Arene za najbolji film u Puli "Pismo ćaći" Damir Čučić.

U školi djeluje Inovatorska skupina, a od 1999. godine do danas na svjetskim izložbama inovacija u Ženevi, Nürnbergu, Bruxellesu, Budimpešti i Seulu. inovatori su osvojili 33 medalje, od toga 13 zlatnih, Uz Rimčeve inovacije, najviše zanimanja pobudila je "3D znanstvena podmornica" isprintana na školskim 3D printerima nabavljenim preko EU projekta, najnagrađivanija inovacija Strukovne.

MISIJA ŠKOLE

Škola je javna institucija i ima javnu funkciju, stoga su promjene stalne. Promjene kurikula, uvođenje novih zanimanja, pisanje i realizacija EU projekata, širenje kapaciteta škole, očuvanje i privlačenje mladih u deficitarna zanimanja, a sve u skladu s promjenama na tržištu rada, što je u konačnici esencija odgojne i obrazovne politike naše škole. Pri tome treba osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima. Škola nastoji omogućiti kvalitetno obrazovanje za svakog učenika kako bi razvio sposobnosti i zaposlio se na tržištu rada ili se uključio u nastavak obrazovanja na visokim učilištima. Posebnu pozornost treba usmjeriti na učenike s teškoćama u razvoju i ostale ranjive skupine, napose na učenike koji žive u lošijim ekonomskim uvjetima. U školi postoji i obrazovanje odraslih. Nadležno ministarstvo je 2013. godine za učenike RH-a ozakonilo vertikalnu pokretljivost iz trećeg u četvrti razred, odnosno uključivanje učenika koji su prethodno završili trogodišnju strukovnu školu u četvrte razrede. Ta odluka smanjila je broj polaznika u obrazovanju odraslih, odnosno dovela je u pitanje ekonomsku isplativost „večernje škole“. Budući da i dalje postoji potreba za prekvalifikacijama u skladu s promjenjivim tržištem rada, nismo ukinuli obrazovanje odraslih. Štoviše, promijenili smo modele rada da bismo održali kontinuitet prekvalifikacija, jer i u tome segmentu ogleda se javna funkcija škole na području grada.

STRATEGIJA RAZVOJA ŠKOLE

U vrijeme sveprisutne IT tehnologije rad u školi mora se temeljiti na naprednim tehnologijama koje omogućavaju stvaranje dodane vrijednosti. Više nije umijeće izraditi proizvod, umijeće ga je izraditi po konkurentnoj cijeni, dovoljno kvalitetno, a pritom utrošiti minimalno vrijeme izrade. Uz gore navedeno, tehnologija mora poštovati "zelene standarde", što znači da ulaganje u visoko sofisticiranu tehnologiju mora biti prihvatljivo za okoliš. Treba raditi na projektima koji će povećati energetsku učinkovitost zgrade i prostora. Glavna područja strategije razvoja škole su:

1. Podizanje digitalne zrelosti škole

U školi se upotrebljava e-dnevnik, pedeset dlanovnika za nastavnike, u svakoj učionici je računalo, a u četiri učionice (praktikuma) postoji računalna oprema za izvođenje nastavnog procesa. Ipak, s obzirom na uvođenje novih kurikula u dva tehnička razreda te zbog iznimnog razvoja IT opreme, rad na digitalnoj zrelosti škole kako u nabavljanju opreme tako i u njenom korištenju je permanentan proces i zadaća škole. U šest specijaliziranih kabineta postavljena je računalna oprema, prošle školske godine, svi nastavnici preko CARNET-a zadužili su prijenosna računala, a kroz školu je provedena elektronička komunikacijska mreža u sklopu projekta e-škole.

2. Unapređenje nastave

Nastava se može unaprijediti stalnim edukacijama zaposlenika i opremanjem radionica, laboratorija i praktikuma. U planu je pretvaranje garaže u učionicu-radionicu za zanimanje automehaničar, za nastavu predmeta poput Tehnike motornih vozila i Tehnologija održavanja vozila. Nabavljeno je osobno vozilo, a uskoro ćemo, uz pomoć vlastitih sredstava i uz potporu Županije, garažu pretvoriti u radionicu. U školi radi tim za samovrednovanje u sedmeročlanom sastavu, u koji ulaze nastavnici te predstavnik osnivača, roditelja i učenika. Tim za samovrednovanje dužan je raditi cijelu nastavnu godinu i do kraja rujna mora podnijeti izvješće Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

3. Unapređenje rada s učenicima s teškoćama u razvoju

Rad s učenicima s teškoćama u razvoju oduvijek je bio dio nastavničkog kurikula. U "novije" vrijeme rad je institucionaliziran. Svake godine u suradnji sa Županijom i u vlastitoj režiji provodimo programe edukacije za zaposlenike škole, za rad s učenicima s teškoćama. Teme poput, Inkluzivno obrazovanje, Postupci individualizacije za učenike s teškoćama u razvoju, Vrednovanje i ocjenjivanje učenika s teškoćama, Suradnja s roditeljima, Prava učenika s teškoćama, dio su školskog kurikula, a provodimo ih u suradnji s institucijama koje mogu osigurati edukacije i omogućiti nastavnicima stjecanje kompetencija za pružanje podrške djeci s teškoćama u razvoju.

4. Kontinuirana edukacija nastavnika i zaposlenika

Od školske godine 2019./2020. započela je reforma poznata kao „škola za život“ koja se temelji na novim paradigmama u kojima se naglasak stavlja na novim metodama, ishodima učenja, suradnji i pomoći između roditelja i nastavnika. Škola za život uvodi se u dva prva tehnička razreda (tehničari za računalstvo i tehničari za mehatroniku) kako u predmetima za državnu maturu tako i u svim ostalim općim i strukovnim predmetima i to u obliku međupredmetne nastave. Kurikula međupredmetnih tema ima sedam: Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i građanski odgoj i obrazovanje. Sve međupredmetne teme, kao i način njihove primjene, u strukovnim predmetima u kompetenciji su svakog nastavnika koji je preko nadležnog Ministarstva, odnosno škole, educiran pomoću Loomena, virtualne učionice, odnosno usluga koja je dostupna svim CARNET-ovim korisnicima i omogućava praćenje tečajeva i izradu vlastitog sadržaja. Svake godine Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih organizira radionice iz svih strukovnih područja zbog usavršavanja nastavnika. Nastavnici Strukovne škole iz područja elektrotehnike, prometa, osobnih usluga i strojarstva usavršavaju se u skladu s promjenama na tržištu rada, odnosno promjenama kurikula.

5. Uvođenje novih kurikula

Uvođenje novih kurikula može biti parcijalno ili cjelovito. Parcijalno smo uveli nove kurikule u proteklih pet godina, institucionalizirano kroz fakultativne predmete, a radi se o kurikulima Pametne kuće i Aditivne tehnologije. Cjelovito uvođenje kurikula je na nacionalnoj razini, i ove godine u drugim tehničkim razredima (tehničari za mehatroniku i tehničari za računalstvo) nastavljaju s novim kurikulom uvedenom prošle godine. Budući da će škola biti Centar izvrsnosti za automatiku, senzoriku i obnovljive izvore energije u sklopu Regionalnog centra kompetencija (RCK) zajedno sa Srednjom strukovnom školom iz Velike Gorice i Srednjom školom iz Dugog Sela, radi se i na izradi kurikula za potpuno novo zanimanje. U konačnici, početkom rada RCK-a 2023. godine, kao dio cjelokupnog projekta bit će napravljen i kurikul za potpuno novo zanimanje SPECIJALIST ZA 3D PRINTERE.

6. Uvođenje novih zanimanja traženih na tržištu rada

Razvojem novih tehnologija u proizvodnim procesima, a posebno u serijskoj proizvodnji kao i nositelja novih načina upravljanja proizvodnim procesima, više nije umijeće izraditi proizvod, već je umijeće izraditi ga po konkurentnoj cijeni, dovoljno kvalitetno, a pritom utrošiti minimalno vrijeme rada. Zato hrvatsko tržište vapi za strukturom zaposlenika koji će imati kompetencije za rad i upravljanje CNC strojevima. CNC operater radi u tvrtkama strojne obrade u pogonima održavanja i proizvodnje strojnih dijelova i uređaja. Na samoborskom području veliki je broj takvih tvrtki, a i zanimanje CNC operater privlačno je mlađoj populaciji i zamjensko je za dosadašnja poput tokara, glodača… Proces pokretanja zanimanja mora biti obavljen do kraja listopada, zahtjev se predaje nadležnom ministarstvu. Prethodno od osnivača, odnosno Županije, moramo dobiti suglasnost. Ove godine škola je zajedno s druge dvije škole u Županiji - Srednjom strukovnom školom Velika Gorica i Srednjom školom Dugo Selo za Regionalni centar kompetencija, prošla na natječaju koji među inim uključuje i opremu za zanimanje CNC-operater. Stoga, moramo prolongirati zahtjev prema nadležnom ministarstvu zbog pravnih prijepora.

Novo zanimanje, koje smo si zadali u okviru projekta RCK-a, je već navedeni Specijalist za 3D printere. Zanimanje za specijaliste u području aditivnih tehnologija je veliko, a trenutačno ne postoji ništa slično, institucionalizirano u RH-a i po tome bismo bili jedinstveni. Specijalist za 3D printere dio je cjelovitog projekta vezan za izvrsnost u području automatike, senzorike i obnovljivih izvora energije.

7. Uključivanje u projekte koji jačaju učeničku inovativnost

Svi nastavnici imaju podršku i slobodu uključiti se u Erasmus projekte koji znače učenje kroz rad u drugim sredinama, poglavito u zemljama Europske unije. Erasmus projekti razmjene učenika i nastavnika su neophodni za inovativno učenje, a ujedno daju i komparativnu sliku naše škole sa školama u razvijenijim državama od RH-a. U školi postoji Inovatorska skupina u kojoj sva ingenioznost učenika, uz pomoć nastavnika dolazi do izražaja s uradcima kojima osvajaju zlatne medalje diljem svijeta. U projektu RCK-a dobivena novčana sredstva namijenjena su dogradnji škole, opremi i onom najvažnijem - edukaciji nastavnika kako strukovnih tako i nastavnika općih predmeta.

Uključeni smo u Hrvatsku stručnu udrugu za Sunčevu energiju i radimo na popularizaciji STEM-a za tehničku pismenost u području korištenja Sunčeve energije. Prijavili smo se preko europskog socijalnog fonda na natječaj koji bi u konačnici značio suradnju s mnogobrojnim dionicima na izradi automobila na solarnu energiju.

8. Razvoj centra kompetentnosti

Škola je ove godine u suradnji sa Srednjom strukovnom školom iz Velike Gorice, kao nositeljem, i Srednjom školom Dugo Selo, kao partnerom, prošla na natječaju EU-a za Regionalni centar kompetentnosti, odnosno u iduće tri godine trebala bi postati mjesto izvrsnosti u području strojarstva. U konačnici, škola bi proširila prostorne kapacitete, a temeljna obilježba RCK bile bi inovativne metode poučavanja i inovativni modeli učenja te učenje temeljeno na radu za što učinkovitije uključivanje na tržište rada. Centar kompetentnosti značio bi izvrsnost nastavnika, visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom, gospodarskim subjektima, visokim učilištima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice. Na školskom zemljištu planirana je nova zgrada od 600 m2 između Sportske dvorane Samobor i učionica 44 i 45 u kojoj bi bila postavljena vrijedna oprema. Srednja strukovna škola postala bi centar izvrsnosti za obnovljive izvore energije, automatiku i senzoriku.

9. Obnova školske zgrade i povećanje energetske učinkovitosti

U razdoblju od 2012. do 2018. godine na zgradi škole zamijenjen je krovni pokrov, električne instalacije i vanjska stolarija. Tzv. vanjska ovojnica, odnosno fasada, još je jedini preostali „stari dio škole“ iz sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća. Zbog energetske učinkovitosti, našeg opredjeljenja, tendencije svih zemalja EU-a kojima i sami pripadamo, dužni smo voditi brigu i o tom segmentu. Samo uz pomoć osnivača, odnosno korištenjem fondova EU-a, moguće je obnoviti vanjsku ovojnicu i na taj način povećati energetsku učinkovitost.

10. Opremanje kabineta, praktikuma i školskih radionica

Za ovu godinu cilj je, kao što je navedeno pod točkom 2, koja govori o unapređenju nastave, garažu pretvoriti u radionicu za koju je već nabavljeno osobno vozilo. Neophodna su nam nova računala u praktikumu za elektrotehniku (učionica br. 40) u kojoj se uz računalstvo predaju i drugi strukovni predmeti obuhvaćeni novim kurikulom u zanimanju tehničar za računalstvo. Naime, dosadašnja računala, koja su još uvijek u funkciji, više ne podržavaju „softverska rješenja“ neophodna za nesmetani nastavni proces. U planu je i pronalaženje prostora za automobil kojeg će školi donirati bivši učenik Mate Rimac. Na Radioničkim vježbama učenici bi donirano vozilo pretvarali iz benzinskog u električni automobil. Škola je 2017. prilikom 130. obljetnice uz pomoć lokalnih poduzetnika otvorila električnu punionicu za električne automobile. Osnivač, Zagrebačka županija, odobrila je 241.000 kuna za pretvaranje garaže u radionicu, a tvrtka Tokić d.o.o donirat će školi 15.000 kn neophodnih za kupnju dizalice.

11. Rad na promociji školi

U školi radi Novinarska skupina. Učenici bi, među ostalim, trebali pratiti sve radnje koja škola poduzima zbog promocije kako škole tako i strukovnih zanimanja i kao takve plasirati u javnost putem naše web stranice. U isto vrijeme treba slati vijesti i u elektronske i tiskane medije kako na lokalnoj tako i nacionalnoj razini. U studenome 2020. promovirali smo monografiju Srednja strukovna škola 1887. – 2019. I dalje radimo na manifestacijama na kojima pokazujemo rad škole poput „Dojdi osmaš“ u samoj školi i na Zagrebačkom obrtničkom sajmu koji se održava svakog proljeća na Zagrebačkom velesajmu.